Njemački provjeravatelji činjenica: Lažne vijesti nisu utjecale na ove izbore, ali još nismo sigurni

Ovaj je članak izvorno objavljen na KOREKTIVNA i ponovno se objavljuje na engleskom uz dopuštenje.

Video isječak je klimav. Prikazuje nekoliko desetaka tamnoputih ljudi na autobusnoj stanici odjevenih u dugu bijelu odjeću. Iza ove objave na Facebooku stoji grupa koja se skriva iza naziva računa “ Želim svoju zemlju nazad” ('Želim svoju zemlju natrag').

Napisali su: ' Jutros u Leipzigu. Ne, stvarno ne možete govoriti o #islamizaciji, #repopulaciji ili #otuđenju. Molimo podijelite i lajkajte stranicu .” (“Jutros u Leipzigu. Mislite li i dalje da nam se ne smije dopustiti da pričamo o #islamizaciji, #repopulaciji ili #otuđenju. Molimo podijelite i lajkajte stranicu.”) 9. rujna je. Isječak će biti podijeljen na Facebook nekoliko tisuća puta.

Odmah smo provjerili ovaj video i otkrili da su ljudi na ovom videu afrički kršćani koji nose svoju blagdansku odjeću. Upravo su došli s obreda krštenja.

Ovo je jedan od primjera takozvanih “lažnih vijesti” koje smo pronašli i razotkrili u proteklih nekoliko tjedana. Ova snimka grupe koja se vraća s krštenja dobar je primjer toga WahlCheck17 do sada otkrio.

Ovu lažnu vijest o navodnoj “islamizaciji” nije primijetio veliki dio šire javnosti. Ipak, ipak je postigla svoj cilj - širenje ogorčenja u desničarskim krugovima.

Od kraja kolovoza naš tim od 18 novinara, kojeg čine dvije neprofitne medijske organizacije KOREKTIVNA i Prvi nacrt , nije samo tražio laži ili dezinformacije, već je objavio i sve veći broj članaka koji provjeravaju činjenice. U našem dnevno ažuriranom biltenu “#WahlCheck17” informirali smo novinare i druge zainteresirane o lažnim vijestima i kampanjama dezinformacija.

Došli smo naučiti mnogo o ovoj zemlji. Posebno smo saznali kako širenje emotivnih objava i kampanja također utječe na Nijemce na internetu. Naučili smo kako se ova metoda kampanje koristi za uvjeravanje masa i predlaganje većine, kao i za pokušaj utjecaja na te mase.

Evo šest stvari koje smo naučili:

1. Nijedna lažna vijest nije dobra vijest
O njemačkim izborima nije odlučila niti jedna lažna priča; jedna velika i namjerno podijeljena politička laž nije se pojavila tijekom proteklih tjedana. Ovo je dobra stvar. Većina uglednih istraživanja pokazuje da većina njemačkog stanovništva vjeruje tradicionalnim medijima - što znači velikim i malim regionalnim njemačkim novinama i njihovim tradicionalnim informativnim emisijama 'Tagesschau', 'heute-Journal' i slično. Značajno je da većina Nijemaca iz uzorka ne vjeruje informacijama do kojih naiđu na platformama društvenih medija kao što su Facebook i Twitter.

Obje platforme, za koje se zna da se koriste za širenje dezinformacija u zemljama poput SAD-a ili UK-a, ne igraju značajnu ulogu u Njemačkoj. Politički se diskurs uglavnom ne odvija online. Jednostavno nema toliko aktivnih korisnika.

Primijetili smo da je većina iskrivljenja i priča citiranih izvan konteksta podijeljena samo nekoliko tisuća puta. Većinu lažnih vijesti koje smo pronašli podijelilo je samo nekoliko stotina korisnika. Zbog toga im šira javnost uglavnom nije bila izložena.

Velika i apsurdna priča poput 'Pizzagatea' tijekom predizborne kampanje 2016. u SAD-u ne bi bila uspješna u Njemačkoj. Čini se da je njemačka javnost vrlo svjesna lažnih vijesti.

2. Otrov malih laži
Opća svijest stanovništva mogla se uzeti u obzir za razvoj još jedne strategije dezinformiranja. Promatrali smo mnoge male lažne vijesti - meme, montaže, poluistinite tvrdnje, izobličenja ili lažno odabrane brojke i datume. Većinu vremena te su se dezinformacije odnosile na migracijsku politiku, izbjeglice, politiku azila ili zločine koje su navodno počinili migranti.

Propagatori ovih lažnih vijesti očito su ciljali na ksenofobe i njihov strah od gubitka 'kulturnog identiteta'. Mnoge od tih malih priča kruže na regionalnoj razini, ali i (najvjerojatnije) unutar zatvorenih grupa na Facebooku. Pretpostavljamo da u potpunosti stupaju na snagu regionalno i u zatvorenim krugovima. To su mjesta na kojima se lažne vijesti teško mogu opovrgnuti, jer im je teško ući u trag provjeravačima činjenica. Sam broj ovih skupina čini ih zamornim otkrivanje. Također, kako se glasine šire u tako malim krugovima, ne privlače pozornost medija.

3. Lažne se šire desnica
Gotovo sve vrijedne dezinformacije raširene su unutar desničarskog okruženja. Tamo je Alternativa za Njemačku (AfD) vodila provokativnu i polarizirajuću kampanju. Pristaše stranke, kao i odnedavno njeni čelnici, pokazali su se kao glavni propagatori lažnih vijesti. To potvrđuju naši članci o provjeravanju činjenica, kao i istraživanja i radovi stručnjaka.

4. Ruski botovi spavaju — skoro
Sve do prošle subote, neposredno prije izbora, svi istraživači botova s ​​kojima smo bili u kontaktu nisu mogli potvrditi povećanu aktivnost ruskih botova. Botovi koji su bili u upotrebi su radili pretežno u korist AfD-a. Oni su činili između 7 i 12 posto prometa na Twitteru.

Prema riječima stručnjaka za društvene botove Bena Nimma, tek je prošle subote aktiviran botnet koji je radio na temu izborne prijevare - u slučaju slabog rezultata za AfD.

4. Ljutnja i ogorčenje — analogni i digitalni
Val bijesa koji od kolovoza prati nastupe Angele Merkel na izborima također je dominirao online diskursom. Ovaj val već je jasno uočen u tjednima prije ulične kampanje. Ulični prosvjedi organizirani su i online. Društveni mediji bili su pokazatelj rasta bijesa. Onaj tko glasno plače, onaj koji tvita dezinformacije sugerira ljutit moral, ali ne pokazuje ljutu većinu. Ovi korisnici rade na iskrivljavanju političkog diskursa, čineći gotovo nemogućim da se konstruktivne rasprave i racionalni sporovi ukorijene.

5. Došli su ostati
Lažne vijesti, iskrivljavanja i svjesno dijeljene poluistine postojale su oduvijek, posebice tijekom predizbornih kampanja. Danas se digitalno mogu brže dijeliti i pojačavati.

Ovi izbori su otkrili da je njemačka javnost otvorena za dobro informiranu političku raspravu. Ipak, velik dio društva podložan je kampanjama dezinformacija. Postalo je očito da ova metoda dezinformiranja još nije iscrpljena. Zabrinjava činjenica da su propagatori negativne kampanje tek počeli. Možda su ovo ljeto jednostavno iskoristili za vježbanje svojih strategija.

6. Prvo razmisli, pa podijeli
Lažne vijesti nisu uzrokovale niti uspon ekstremno desničarskog AfD-a niti njegov nedavni izborni uspjeh. Lažne vijesti nisu problem, koliko izraz temeljnog problema. Ipak, lažne vijesti spori su otrov za demokraciju. Zato se tome treba suprotstaviti i inzistirati na prosvijećenoj političkoj raspravi utemeljenoj na činjenicama. Kako bismo mogli zajamčiti slobodno mišljenje i zajamčiti naš suživot kao tolerantno društvo, potrebno je dezinformacijske kampanje demaskirati provjeravanjem činjenica.

Provjera činjenica zauzela je važnu ulogu u obrazovanju o digitalnim medijima. Prakticira jedno načelo: “Prvo razmisli, pa onda podijeli”. Naučili smo o neizmjerno važnoj ulozi medijskog obrazovanja, jer smo svi mi pošiljatelji i primatelji informacija. I saznali smo da je uloga novinara kao čuvara informacija oslabila.

Ostaje relevantno otkriti zašto lažne vijesti mogu stupiti na snagu. Zašto je toliko ljudi spremno vjerovati u glasine i voljno ih širiti?

Ako uspješno radimo na povratku niti razgovora s ljutitim i prestrašenim, lažne vijesti više neće imati šanse.