Zašto se Belgija ne pojavljuje na karti svijeta za provjeru činjenica?

Autor Janaka Dharmasena/Shutterstock

Kada Facebook pokaže kartu zemalja u kojima je aktivan njegov program provjere činjenica, Belgija se pojavljuje kao rupa - u samom srcu Europe.

Ista stvar se događa kada Međunarodna mreža za provjeru činjenica (IFCN) ukaže gdje se nalaze njezini provjereni potpisnici. Do početka rujna u Belgiji ih nije bilo.

Što je s tih 11 milijuna ljudi koji tamo žive? Ne bore li se s lažnim vijestima i podvalama kao i svi drugi? Ne govore li o lažnim vijestima na Facebooku, WhatsAppu, Twitteru i Instagramu?

Da, jesu.

Maarten Schenk, suosnivač stranice za provjeru činjenica Lead Stories, rođen je i živi u Belgiji. Ali iz komercijalnih razloga, davno je odlučio da će provjeriti dijelove sadržaja koji su bili u trendu... u Sjedinjenim Državama.

'Belgija je relativno mala i podijeljena u dvije različite jezične zajednice (francusku i nizozemsku)', rekao je. “Svaki od njih ima mali broj medijskih brendova i ljudi znaju koji su pravi. Ne vjeruju lako nepoznatoj web stranici koja se pretvara ili tvrdi da je TV postaja ili novine. To znatno otežava komercijalno inspirirane lažne vijesti da zadobiju veću pažnju u usporedbi sa situacijom u SAD-u.”

Ista situacija znatno otežava pokretanje inicijative za provjeru činjenica.

Ovaj tjedan, međutim, u dijelu zemlje u kojem se govori nizozemski, i javni emiter (VRT) i glavni komercijalni emiter (VTM) objavili su posebna izvješća o tome kako lažni oglasi koriste fotografije lokalnih slavnih i naslove za mamce za klikove kako bi prevarili ljude njihovog novca.

Tim Pauwels, ombudsman VRT-a, istaknuo je u intervjuu za IFCN i druge situacije u kojima je dublja analiza sadržaja mogla pomoći Belgijancima da razdvoje činjenice od fikcije, posebno na društvenim mrežama.

“U 2016. imali smo bombaške napade ISIS-a u Bruxellesu, ubivši 32 nedužna čovjeka”, rekao je. “Nekoliko članaka objavljenih 2018. u nizozemskim novinama NRC Handelsblad i njegov flamanski pandan Standardno istaknuo je da su ruski trolovi proširili oko 900 postova putem lažnih Twitter računa okrivljujući islam i muslimane općenito za napade u Bruxellesu.

Provjera činjenica postoji u tradicionalnim medijima, ali je uglavnom usmjerena na političare i druge tradicionalnije dionike.

'Prilično puno tvrdnji na društvenim mrežama ili na pristranim web stranicama ostaje neosporno', požalio se Pauwels.

Jan Jagers, urednik časopisa Knack, prijavio se i očekuje da će postati prvi belgijski potvrđeni potpisnik IFCN-ovog Kodeksa načela. On bi mogao biti i prvi Facebook partner u svojoj zemlji. Ovaj tjedan je za IFCN rekao da Belgiji također nedostaje istraživanja o dezinformacijama. Po njegovim riječima, to je upečatljivo.

Prema podacima koje je prikupljao, Facebook je najpopularnija platforma društvenih medija u zemlji, a slijedi ga WhatsApp. Instagram je u porastu i pojavljuje se kao treća najkorištenija društvena mreža na ljestvici, no potrebno je mnogo više detalja.

“Ovaj istraživački jaz jedan je od glavnih razloga koji je natjerao akademike da napišu memorandum i zatraže zakladu i financiranje (za izgradnju) novog stručnog centra”, rekao je Jagers. “Ovaj centar bi omogućio i generirao istraživanje, u suradnji s novinarima. Također bi iniciralo i podržalo osnivanje i financiranje neovisne organizacije za provjeru činjenica u Flandriji. Prije nekoliko tjedana memorandum je predan političarima.”

Jagers ističe da novinari i akademici koji proučavaju i pokušavaju se suprotstaviti pogrešnim/dezinformacijama vjeruju da bi Belgijci trebali poduzeti preventivne mjere kako bi izbjegli ono što on naziva njihovim 'trenutom Brexita'. Trebali bi stvarno raditi na izbjegavanju trenutka kada dezinformacije zavladaju i izokrenu budućnost zemlje, baš kao što se dogodilo u Ujedinjenom Kraljevstvu.

'Moramo ojačati demokraciju i učiniti više i bolju provjeru činjenica danas', rekao je. “Postojeći mediji bi to mogli učiniti. Ali poželjniji način da se to organizira bilo bi imati neovisni institut za provjeru činjenica s održivim financiranjem.”

Schenk, Pauwels i Jagers rekli su da, međutim, osjećaju da je sve 'zamrznuto na mjestu'. Belgija je imala izbore u svibnju, ali još nije dobila novu saveznu vladu. Pregovori o novoj koaliciji nastavljaju se razvlačiti, gurajući u daleku budućnost najavu očekivanog saveznog fonda i/ili stvaranje zaklade koja bi mogla duboko zaroniti u sve što se govori i dijeli na društvenim mrežama Belgijanaca.

Prema podacima iz 2018 Izvješće o digitalnim vijestima 13% Belgijanaca navelo je da su bili izloženi “potpuno izmišljenim vijestima u prošlom tjednu”. To je više od Nijemaca (9%). Ista studija otkrila je da je prošle godine 65% Belgijanaca smatralo da bi vlada trebala učiniti više da razdvoji što je stvarno i lažno na internetu. Schenk, Pauwels i Jagers rekli su da jedva čekaju vidjeti europsku kartu za provjeru činjenica na kojoj se nalazi Belgija.

Cristina Tardáguila je pridružena direktorica Međunarodne mreže za provjeru činjenica i osnivačica Agência Lupa, u Brazilu. Može se dobiti na e-mail.