Hoće li predsjednički izbori u SAD-u 2020. biti isključivo lažni politički online oglasi?

Senatorica Elizabeth Warren, jedna od demokratskih predsjedničkih kandidata i predsjednik Donald Trump. (AP Photo/Jose Luis Magana i Alex Brandon)

Nakon što je preživio predsjedničke izbore u SAD-u 2016., demokratski proces povijesno obilježen količinom lažne vijesti proizvedeno i distribuirano od strane sumnjivih izvora, izgleda da će se američki narod suočiti s predsjedničkom kampanjom 2020. zahvaćenom novom vrstom dezinformacija: koju promoviraju kandidati Bijele kuće koristeći mnogo i puno novca.

Posljednjih tjedana neka od najistaknutijih imena za kampanju iduće godine počela su trošiti ogromne količine novca na Facebook oglase s ciljem da određene (lažne) informacije prenesu ciljanoj publici.

Ovi političari odlučili su djelovati na ovaj način, svjesni da provjeravatelji činjenica ne mogu označiti svoje tvrdnje kao lažne na platformi. Projekt provjere činjenica treće strane (3PFC) to nikada nije dopustio.

Otkako je Facebookov projekt verifikacije započeo u Sjedinjenim Državama 2016. godine, provjeravačima činjenica bilo je zabranjeno isticati na platformi neistine koje govore političari u svojim profilima. Nije važno je li obmanjujući sadržaj objavljen u tekstu, fotografiji i/ili videu ili je riječ o organskoj publikaciji ili oglasu. Slijedeći upute Facebooka, političari se ne mogu provjeravati činjenica na platformi.

Tvrtka je rekla da se uopće ne miješa u političku raspravu niti u slobodu izražavanja svih političkih mišljenja.

Posljedica ove odluke, međutim, postala je tema za raspravu u Sjedinjenim Državama posljednjih dana i može ukazivati ​​na početak nove ere izbornih dezinformacija.

Dana 2. listopada, zabrinut istragom vezanom uz njegov proces opoziva, predsjednik Donald Trump objavio je Facebook do napada bivšeg potpredsjednika Joea Bidena.

U videu od 30 sekundi, koji je na Facebooku objavila Trumpova kampanja za reizbor, tim američkog predsjednika 'izvijestio' je tisuće korisnika Facebooka da je, kada je Biden bio u Bijeloj kući, ponudio milijardu dolara Ukrajincima da uklone određenog tužitelja iz istrage pokrenute protiv Huntera Bidena za korupciju.

Hunter Biden, sin bivšeg potpredsjednika, međutim, nikada nije vodio istragu u Ukrajini. Trumpov video širio je lažan sadržaj, ali je nastavio kružiti Facebookom nekoliko dana, bez ikakvih uobičajenih upozorenja koje su dali provjeratelji činjenica na platformi.

Ljut zbog situacije i zabrinut zbog razmjera negativne poruke poslane o njegovoj obitelji, Biden je napisao a pismo Facebooku 9. listopada tražeći od platforme da ukloni Trumpovu objavu i da jasno stavi do znanja da se tvrtka ne slaže sa službenim dezinformacijama.

Facebook je odgovorio Bidenu sa drugo pismo . U tekstu je tvrtka rekla da neće dirati predsjednikov oglas jer Facebook vjeruje u slobodu izražavanja i potrebu da se ne miješa u izbornu raspravu. Facebook je istaknuo da je, s njegove točke gledišta, politički diskurs već uobičajeno verificiran.

Biden je odgovor klasificirao kao 'neprihvatljiv', ali je istaknuo da ne može učiniti ništa drugo.

S druge strane, demokratska senatorica Elizabeth Warren vidjela je u tom slučaju priliku da privuče pažnju javnosti.

Umjesto da napiše pismo, na Facebooku je objavila do rekavši da su Mark Zuckerberg i njegova tvrtka odlučili podržati Trumpa na izborima 2020. Potom je objasnila da je ovo primjer lažne vijesti, stvoren jednostavno da se naglasi koliko je važno da Facebook poduzima mjere protiv varljivih političkih oglasa.

Sa stajališta provjeravatelja činjenica, bilo je znatiželjno vidjeti da oba oglasa - Trumpov i Warrenov - postavljaju slična pitanja: Je li došlo vrijeme da se kontrolira stupanj istinitosti internetskog oglašavanja? Je li naše društvo, koje je oduvijek znalo da oglašavanje proizvodi neka pretjerivanja i obmane, spremno prihvatiti potpuno lažne oglase? A što Amerikanci misle o onima koji zarađuju objavom lažne propagande?

Studija britanskih novina Čuvar koristeći javne podatke objavljene od strane Facebook Library Ads zaključio je, na primjer, da je Trumpova kampanja potrošila između 1,3 milijuna i 3,8 milijuna dolara u posljednjih mjesec dana na promociju 5.883 oglasa. To je puno novca i puno sadržaja. Trebala bi vojska provjeravača činjenica da sve to provjere.

Zato, sa stajališta Međunarodne mreže za provjeru činjenica, ono što proizlazi iz ove rasprave je jasna potreba da se da više prostora za provjeru činjenica.

U Sjedinjenim Državama IFCN ima više od pet aktivnih provjerenih članova. To su organizacije koje rade na dnevnoj bazi, u skladu s Kodeksom načela koji zahtijeva predanost nestranačju, transparentnost i korištenje učinkovite politike javnih korekcija. Poznavanje ovog popisa može pomoći u kretanju kroz ovu novu fazu dezinformacija, ovu eru u kojoj ne samo postovi već i politički oglasi sadrže lažne podatke.

Pročitajte španjolsku verziju ovog članka na Univision .

Cristina Tardáguila je pomoćnica ravnatelja Međunarodne mreže za provjeru činjenica. Može se dobiti na e-mail.

Ispravak: Ranija verzija ovog članka sadržavala je pogrešku: Trumpova kampanja potrošila je milijune na oglase, a ne milijarde. Ispričavamo se zbog pogreške. Ispravljeno je.