Zašto bismo trebali prestati govoriti da su Amerikanci Japana bili 'internirani' u Drugom svjetskom ratu

Na ovoj fotografiji snimljenoj 11. veljače 2020., Les Ouchida drži svoju fotografiju iz 1943., u prvom redu, u sredini, i njegovu braću i sestre snimljenu u kampu u koji je preseljena njegova obitelj. (AP Photo/Rich Pedroncelli)

Ovog tjedna Kalifornija preuzima odgovornost za svoju ulogu u ružnom poglavlju američke povijesti koje se dogodilo prije gotovo osam desetljeća.

1941. napadnut je Pearl Harbor. Tjednima kasnije, izvršna je naredba prisilila da se drže u pritvoru građani SAD-a - prvenstveno ljudi japanskog podrijetla. U Kaliforniji, gdje su se nalazila dva od 10 takvih kampova, državni zakonodavci žele donijeti rezoluciju službeno se ispričati zbog 'neuspjeha da podrže i obrane građanska prava i građanske slobode Amerikanaca Japana'.

Jedan od najglasnijih i najpoznatijih preživjelih je glumac George Takei . Često ističe da izraz 'japanski logori za interniranje' pogrešno predstavlja tko je bio zadužen za objekte.

Takei kaže da bi neki promatrači, striktno razmišljajući o gramatičkim pravilima, mogli pogrešno imati dojam da je Japan bio zadužen za logore. Umjesto toga, želi da ljudi prepoznaju da su Amerikanci Japana preseljeni.

A to ukazuje na veći problem: 120.000 ljudi - uključujući žene i djecu kao što je Takei - bilo je prisilno preseljeno bez obzira na dob ili bogatstvo tijekom Drugog svjetskog rata. Mnogi su bili građani SAD-a čija je etnička pripadnost navela njihovu vlastitu vladu da ih lažno izjednači s prijetnjom nacionalnoj sigurnosti.

Neki od tih zatočenika već su se prijavili u američku vojsku i borili se kao Amerikanci u ratu. Jedan dječak koji je bio zatvoren u Heart Mountainu u Wyomingu odrastao je da služi kao vojni obavještajni časnik Sjedinjenih Država tijekom Korejskog rata. Norm Mineta razbijao je rasne barijere tijekom svog života, na kraju je postao prvi tajnik azijsko-američkog kabineta, a zatim je pozvao na prizemljenje zrakoplova 11. rujna.

Predugo se zatočenje iz Drugog svjetskog rata eufemistički nazivalo internacijom.

S obzirom da je pred nama 78. godišnjica Izvršne naredbe 9066, mi kao novinari moramo se zalagati za jasniji jezik. Moramo jasno objasniti što se zapravo dogodilo u povijesti SAD-a.

Vlada SAD-a pritvorila je vlastite građane. Japanski Amerikanci su bili zatvoreni, a ne internirani. Grupe za zagovaranje uključujući Densho recimo da je ono što se dogodilo tijekom rata jednako koncentracijskim logorima koje vode SAD. Značajno je da je Franklin D. Roosevelt, čiji je red promijenio živote tisuća obitelji, mjesta nazivali koncentracijskim logorima . Mnogi Amerikanci povezuju koncentracijske logore samo s nacistima, ali svaki objekt u kojem se nalazi veliki broj progonjenih skupina zadovoljava definiciju.

Kao novinari, znamo koliko jezik može biti moćan. Korištenje 'internacije' minimizira ono što se dogodilo. Associated Press Stylebook ne nudi posebne smjernice. Azijsko-američko novinarsko udruženje “ Vodič za pokrivanje Azijske Amerike ” ne označava preferenciju za izraz koji nije “interniranje”, ali je vodič zadnji put ažuriran 2012. (Otkrivanje: To ažuriranje dogodilo se kada sam bio predsjednik AAJA-e.)

Svatko tko postavlja standarde redakcije danas ima moć donijeti ovu promjenu. Ako niste osoba koja postavlja te standarde, još uvijek možete biti snaga promjene podizanjem svijesti o problemu. Upotrijebite ovaj stupac da pružite opravdanje ako netko odustane da kaže da je 'interniranje' poznatiji izraz.

Navedite kontekst zašto su logori bili zatočenički centri za japanske Amerikance i nećete samo educirati svoju publiku, već ćete dati odgovarajuću težinu povijesnoj nepravdi.

Doris Truong je Poynterova direktorica obuke i raznolikosti. Može se dobiti na e-mail.